Početna
Subota, 20.Prosinca 2014 (13:11:15) - Godina:12 - posjeta: 32.431.592 (4.640.998 mobile)
Caffe Bar Vertigo - Božićni Party 2014.

Odaberite teme

Kolumne

O Portalu


Istra online
Parentium.com se pohranjuje u digitalnom arhivu NSK
Events in photo - Poreč
Artidea Novigrad - Cittanova - ideje za vaš poklon

Oporezivanje mirovina iz inozemstva i reinvestiranje dobiti

Zanimljivosti, 03.03.2013 (10:54)
(Izvor:www.misljenja.hr)Link
Ilustracija: saveup.com
Ilustracija: saveup.com

Portal misljenja.hr donosi dvije novosti. Prva se tiče oporezivanja mirovina iz inozemstva, a druga reinvestiranja zarađene dobiti - porezne olakšice koja je ipak olakšica za nevelik broj poduzetnika.

I. Oporezivanje mirovina iz inozemstva

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od 1. ožujka 2012. propisano je da mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu nisu oslobođene oporezivanja. Zakon o porezu na dohodak propisuje da se mirovina rezidenata ostvarena u inozemstvu smatra primitkom od nesamostalnog rada. Oporezuje se na način koji je propisan i za dohodak od nesamostalnog rada kojeg rezidenti ostvare u inozemstvu, osim ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno međunarodnim ugovorima nije drugačije propisano.

Republika Hrvatska ima u primjeni 52 takva ugovora, a svaki od tih ugovora sadrži detaljnu odredbu o podjeli prava oporezivanja mirovina između dviju država. Za utvrđivanje o kojoj se mirovini radi i koja država ima u odnosu na koju vrstu mirovine pravo oporezivanja, potrebno je svaki Ugovor detaljno proučiti.

Većinom Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska određeno je pravilo da se mirovine oporezuju u državi rezidentnosti prema OECD-ovom Modelu. Hrvatska ima pretežno pravo oporezivanja mirovine rezidenta ostvarene iz: Albanije, Armenije, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Čilea, Estonije, Francuske, Grčke, Irana, Irske, Islanda, Italije, Izraela, Jordana, Koreje, Kuvajta, Latvije, Litve, Mađarske, Malezije, Malte, Moldove, Norveške, Rusije, Sirije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine.

Postoji nekoliko država s kojima je u Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pitanje oporezivanja mirovina uređeno drugačije i to na način da država u kojoj je mirovina zarađena, ako se mirovina isplaćuje/dobiva preko zakonskog socijalnog osiguranja, ima pravo oporezivanja, odnosno ta se mirovina oporezuje u državi izvora.

Rezidentnost fizičke osobe određuje Zakon o porezu na dohodak, a Opći porezni zakon propisuje što se smatra prebivalištem i uobičajenim boravištem. Ako Republika Hrvatska s državom koja isplaćuje mirovinu ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada se status rezidentnosti uređuje u cijelosti domaćim poreznim propisima, odnosno Općim poreznim zakonom, te se i porezne obveze utvrđuju sukladno Zakonu o porezu na dohodak.

1. Obveze primatelja mirovine iz inozemstva, umirovljenici trebaju knjigovođu

Za dohodak od nesamostalnog rada kojeg porezni obveznici ostvare izravno iz inozemstva obvezni su sami obračunati predujam poreza na dohodak i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka, svaki mjesec ako se mirovina prima mjesečno.
Umirovljenicima se priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kn, a najviše do 3.400,00 kn mjesečno, i za mirovine ostvarene u inozemstvu.

Porezni obveznik za mirovinu ostvarenu iz inozemstva treba:
• podnijeti prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak
• obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak (svaki mjesec)
• podnijeti ID obrazac, mjesečno
• podnijeti IP obrazac najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu.

Kada se ostvare oporezivi primitci iz inozemstva u stranoj valuti, treba ih preračunati u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Međutim, ako se ostvareni oporezivi primitak iz inozemstva isplati na račun u banci u Republici Hrvatskoj te se pri prijenosu sredstava iz inozemstva, račun poreznog obveznika odobrava u vrijednosti iskazanoj u kunama, tada se pri obračunu poreza na dohodak primitak utvrđuje u kunskoj vrijednosti iskazanoj na računu poreznog obveznika.

2. Obveza podnošenja prijave poreza na dohodak, Obrazac DOH da ili ne?

Ako porezni obveznik ostvaruje u poreznom razdoblju samo mirovinu iz inozemstva po toj osnovi nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu pod uvjetom da su uplaćeni predujmovi poreza na dohodak u tijeku poreznog razdoblja po toj osnovi u propisanim iznosima. Ako je na istu mirovinu plaćen porez i u inozemstvu, može podnijeti godišnju poreznu prijavu na obrascu DOH.
Ako se uz mirovinu iz inozemstva istodobno ostvaruje i mirovina u Republici Hrvatskoj, tada nastaje obveza podnošenja godišnje porezne prijave.

3. Doprinos za zdravstveno osiguranje

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju na obvezno zdravstveno osiguranje se osiguravaju i stječu status osiguranika korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno, ukoliko imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj. Zakon o doprinosima propisuje obvezu doprinosa i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranika po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva.
Obvezu doprinosa i mjesečni iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.

Detaljnija pojašnjenja ove problematike, određivanje rezidentnosti kao i tablicu s prikazom država iz kojih Hrvatska nema pravo oporezivanja mirovina može se vidjeti na misljenja.hr.

II. Reinvestiranje zarađene dobiti - porezna olakšica, ipak olakšica za ne velik broj poduzetnika

U 2012. izmijenjene su i dopunjene pojedine odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, a jedna od njih je porezna olakšica na osnovu reinvestirane dobiti kod sastavljanja prijave poreza na dobit za 2012., sastavljanja obrasca PD.
Porezna olakšica za reinvestiranu dobit je računovodstvena dobit (razlika prihoda i rashoda) u 2012. godini, sam postupak povećanja temeljnog kapitala provodi se u 2013. godini. To pravo na olakšicu moguće je ostvariti ako se:
1. dobit ili dio dobiti za 2012. koristi za povećane temeljnog kapitala i ako se
2. povećanje temeljnog kapitala kao reinvestirana dobit upiše u sudski registar (u 2013.).

Poduzetnici koji se na to odluče trebaju, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje porezne prijave (Obrazac PD), Poreznoj upravi dostaviti:
- rješenje Trgovačkog suda o upisu povećanja temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti u sudski registar,
- odluku o uporabi dobiti,
- pregled stanja kapitala i rezervi (pričuva) nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala za reinvestiranu dobit.

Kako je propisano, za ostvarivanje prava na olakšicu, povećanje temeljnog kapitala treba biti iz ostvarene dobiti u 2012. godini pa se Trgovačkom sudu uz prijavu za upis trebaju priložiti godišnja financijska izvješća (za 2012.) potvrđena od strane revizora. Trgovačkom sudu treba dostaviti i revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji povećanja temeljnog kapitala u kojem revizori potvrđuju da je na godišnja izvješća dano pozitivno mišljenje i da je odluka o povećanju temeljnog kapitala u skladu sa zakonskim odredbama.

OPREZ!
Svi poduzetnici koji nisu obveznici revizije, da bi mogli iz zadržane dobiti povećati temeljni kapital trebaju bez obzira na to što nisu obveznici revizije ugovoriti i obaviti reviziju! Ako nije ostvarena „odgovarajuća visina“ dobiti, ti troškovi (revizor, javni bilježnik, izmjena društvenog ugovora ili izjave o osnivanju) mogu biti veći od poreznih ušteda ostvarenih reinvestiranjem dobiti.
Nadalje, umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće biti priznato ako se:
- naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti
- to radi zbog utaje poreza ili izbjegavanja plaćanja poreza.

Kako Zakonom, a ni Pravilnikom o porezu na dobit nije predviđen rok do kojeg se treba zadržati reinvestirana dobit u temeljnom kapitalu, do promjene propisa ili mišljenja u svezi toga, to je trajno povećanje temeljnog kapitala. Naknadno smanjenje temeljnog kapitala, može dovesti do kasnijeg povećanja osnovice poreza na dobit, a isplatom članovima društva ili dioničarima fizičkim osobama nastaje obveza za porez na dohodak od kapitala (i možebitni prirez), odnosno poreza po odbitku.

Smanjenje dobiti za reinvestiranu dobit ne mogu koristiti fizičke osobe obveznici poreza na dobit (npr. obrtnici „dobitaši“), niti ustanove obveznici poreza na dobitak, kao i društva koja nisu društva kapitala jer nemaju „temeljni kapital“ sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit ne mogu ostvariti niti poduzetnici koji su dobit ostvarili u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom, sektoru. To se prema Pravilniku o porezu na dobit odnosi na kreditne institucije, financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac.

Ovu novost kao i uputu o sastavljanju prijave poreza na dobit može se vidjeti na misljenja.hr.


Klikova: 1.271.


Mobilna verzija članka
KO!

Oglasi

Pogrebne usluge Silentium
Singrad, inženjering, zastupanje i poslovne komunikacije
Industrijski UV printer - Mateus d.o.o. Funtana
VIP - sve zbog vas